U sklopu nedavnog, vrlo zanimljivog okruglog stola pod nazivom „Mladi u fokusu“, stručnjaci iz područja znanosti, obrazovanja i javnih politika raspravljali su o ključnim izazovima s kojima se susreću mladi talenti u području STEM-a u Republici Hrvatskoj. Okrugli stol bio je održan na Institutu za fiziku u sklopu vrlo uspješne popularizacijske manifestacije Znanstveno brdo – SciHill, koju su zajednički organizirali Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Institut za fiziku i Institut Ruđer Bošković, uz više od šest tisuća posjetitelja. Cilj susreta bio je odrediti načine na koje sinergija različitih institucija može osigurati jasniji put za profesionalni razvoj mladih istraživača te njihov ostanak u zemlji, što je opći interes.
Ključni izazovi: neperspektivan imidž i spor sustav
Sudionici su se složili da područje STEM-a pati od određenih mistifikacija u javnosti. Ono se često percipira kao put namijenjen „štreberima“, bez saznanja o tome što se s tim znanjem zaista može raditi u stvarnom životu i koliko je ono, zapravo, primjenjivo u širokoj paleti poslova.
Dekanica PMF-a, prof. dr. sc. Ivančica Ternjej, istaknula je da se znanost danas mora ponovno izboriti za svoj status u svijetu influencera i umjetne inteligencije, pri čemu je ključno naučiti mlade kako prepoznati vjerodostojne informacije. Kao konkretne korake PMF-a, navela je prelazak nekih studija na sustav studiranja 3+2 (umjesto 5+0) kako bi se sustav relaksirao prema potrebama mladih, kao i uvođenje obavezne stručne prakse na razini cijelog fakulteta.
Prof. dr. sc. Damir Bakić, koji je nastupio kao izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba, upozorio je na dramatičan jaz između tradicionalnog obrazovnog sustava, koji je preopterećen činjenicama, i potreba modernog doba. Prema njegovim riječima, nužna je brza redefinicija kurikuluma koja će naglasak staviti na razumijevanje i kritičko razmišljanje, umjesto na puko gomilanje i reproduciranje podataka.
Javne politike i institucionalna podrška
Ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju dr. sc. Hrvoje Meštrić, kao izaslanik predsjednika Vlade RH, pojasnio je da su programski ugovori ključan instrument za jačanje institucija i njihovo restrukturiranje, što je i cilj ministarstva. Naveo je da su stipendije i programski ugovori, kroz osnaživanje samih institucija, glavni alati kojima država pokušava motivirati mlade za STEM i profesorska zanimanja. Priznao je da su promjene u sustavu spore, ali da se kroz nove pravilnike nastoji više vrednovati prijenos znanja i inovacije, što ranije nije bio standard. Upozorio je i na potrebu jačeg angažmana ostalih sudionika u sustavu.
Osim nacionalne razine, prof. dr. sc. Bakić istaknuo je ulogu lokalne samouprave, navodeći da Grad Zagreb kroz projekte energetske tranzicije i upravljanja prometom nudi konkretne prilike za suradnju sa znanstvenom zajednicom, ali i radi na osiguranju priuštivog stanovanja za mlade stručnjake.
Inovacije i transfer znanja u industriju kao karijerni put
Važan segment rasprave odnosio se na povezivanje znanosti i industrije. Matija Srbić, voditelj „deep tech startup buildera“ Nuqleus, naglasio je kako mladi znanstvenici često nemaju adekvatnu potporu za komercijalizaciju svojih istraživanja te da znanstvenici često moraju birati između akademije i poduzetništva. Istaknuo je ulogu Nuqleusa u pružanju mentorstva i povezivanju s industrijom kako bi se znanstvenicima omogućilo da razvijaju „startupe“ uz stručnu podršku. Nuqleus radi i na unifikaciji ugovora o transferu tehnologije za cijelu Hrvatsku, čime bi se olakšao put investitorima i omogućilo znanstvenicima da rješavaju stvarne probleme industrije bez napuštanja rada na svojim institucijama.
Put mladih znanstvenika: Stabilnost i povratak iz inozemstva
Dr. sc. Lana Vujica, mlada znanstvenica s Instituta Ruđer Bošković, istaknula je da mladima u Hrvatskoj najviše nedostaje stabilnost i predvidljivost karijernog puta. Naglasila je važnost praktičnog rada tijekom studija i strukturiranog mentorstva koje bi poslijedoktorande pripremilo za vođenje vlastitih istraživačkih grupa i pisanje projekata. Predložila je uvođenje posebnih projekata za poslijedoktorande, koji bi im omogućili financijsku samostalnost i razvoj vještina, što bi mogla biti alternativa obaveznoj mobilnosti koja nije uvijek ostvariva zbog obiteljskih razloga.
Dr. sc. Filip Novkoski, predsjednik udruge Penkala, pojasnio je ulogu civilnog društva u popunjavanju praznina tamo gdje sustav često zakazuje, posebno u dostupnosti STEM radionica i praktičnih edukacija izvan Zagreba. Odlazak mladih u inozemstvo ne mora biti negativan ako postoji mehanizam za njihov povratak, jer na taj način donose povratno iz inozemstva iskustvo i znanje. Kroz mapiranje hrvatskih znanstvenika, a koje je obuhvatilo sedamstotinjak istraživača diljem svijeta, udruga Penkala utvrdila je da se čak više od polovice njih želi vratiti, ali nedostaje transparentnost sustava i jasnije informacije o dostupnim radnim mjestima.
Zaključak: Povjerenje kao temelj društva znanja
Okrugli stol zaključen je porukom da mladi u Hrvatskoj nisu samo „cigla u zidu“, već nositelji društva znanja. Talentirani su, imaju pristup mnoštvu informacijama kao nikad prije, ali im je, s druge strane, potrebna predvidljivost i stabilnost sustava. Za unaprjeđenje sustava nužna je i promjena paradigme: od smanjenja činjeničnog opterećenja u školama, preko uvođenja više stručne prakse na fakultetima, do osiguravanja stabilnih financijskih i infrastrukturnih uvjeta za rad. Kako je istaknula dr. sc. Vujica, ključno je vratiti povjerenje u znanost i znanstvenike u javnom prostoru kako bi znanstveni rezultati, a ne neprovjerene informacije s društvenih mreža, ponovno bili temelj društvenog razvoja.